PODIJELI

Historičar umjetnosti Husein Sejko Mekanović je pronašao crtež nadgrobne ploče bosanske kraljice Katarine Kotromanić pokopane u Rimu 1478. godine u jednoj od zbirki u britanskoj biblioteci.

Mekanović se prije neke tri godine intenzivno počeo baviti temom kraljičinog portreta u vatikanskoj Kontstantinovoj sobi, tj. dvorani, a prije dva mjeseca je pronašao crtež koji je danas prezentovao u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu.

Zbirka iz britanske biblioteke u kojoj je pronađen crtež nadgrobne ploče bosanske kraljice Katarine Kotromanić nosi naziv “Grobnice slavnih Italijana u Rimu”.

“U ovom je slučaju naša kraljica postala Italijanka”, govori  Mekanović i dodaje kako se ove godine obilježava 550. godišnjica njenog odlaska u Rim.

I iako crtež nema izuzetnu likovnu vrijednost, Mekanović ističe važnost i zanimljivost ovog otkrića iz razloga što sama zbirka u kojoj su predstavljene grobnice slavnih Italijana u Rimu donosi samo dvije grobnice žena, što svjedoči o važnosti imena bosanske kraljice Katarine Kotromanić.

“Ovo nam daje jedan novi pogled na kraljicin život u Rimu, neke vrlo zanimljive informacije koje dolaze iz svijeta likovnih umjetnika”, kazao je Mekanović.

Lik i djelo kraljice Katarine su bili inspiracija mnogim historičarima i umjetnicima, a ona je jedna od rijetkih ličnosti iz bosanske historije koja je toliko zastupljena u historiografskim radovima. I Mekanović ističe kako ga je upravo portret bosanske kraljice Katarine inspirisao da upiše historiju umjetnosti i da se počne baviti historijom srednjovjekovne Bosne.

Katarina Kosača Kotromanić je rođena oko 1425. godine u Blagaju, u čuvenoj porodici Kosača, a njen otac je bio Herceg Stjepan Vukčić Kosača.

Živjela je u periodu koji je bio prijeloman za historiju srednjovjekovne Bosne, kada je bila potresana unutrašnjim previranjima, kao i pod velikim pritiskom Osmanlija s ciljem da je osvoje. Brak koji je Katarina sklopila sa Stjepanom Tomašem je bio rezultat primirja previranja unutar Bosne. U njihovom braku rođeno je dvoje djece, međutim, nasljednik Stjepana Tomaša bio je sin iz njegovog prvog braka Stjepan Tomašević. Ipak, Katarina je nadživjela, kako svog muža, tako i njegovog nasljednika, i jedna je od rijetkih koja je preživjela pad Bosne.

Katarina se spasila bježeći iz Bosne, najprije iz svoje rezidencije u Kozogradu (kod Fojnice), nedugo nakon toga u Dubrovnik, odakle je otišla u Rim, gdje je provela posljednjih 11-12 godina života, gdje je i umrla 25. oktobra 1478. godine. Po vlastitoj želji ukopana je u bazilici Santa Maria in Aracoeli u Rimu. Na njenom grobu se nalazi nadgrobna ploča koja je neiscrpna tema za historičare umjetnosti.

PODIJELI