PODIJELI

Dio najvrijednije književne grade Bosne i Hercegovine decenijama čuvaju odaje u centru Sarajeva. Kada se jednom od najprometnijih gradskih ulica u starom jezgru grada pored izloga radnji, restorana i modernih kafića skrene u sokak, ulicu Sime Milutinovića Sarajlije, nabasa se na muzej smješten u staru porodičnu kuću uz 19. stoljeća. Omeđen zidnom ogradom, muzej uvodi u dvorište s vrtom, fontanom, bršljenom i ružinim grmovima, dok iza zidina prastare kuće godinama odolijevaju zubu vremena primjerci neprocjenjivog kulturnog bogatstva BiH.

Kuća u kojoj se danas nalazi muzej prvobitno je bila u vlasništvu porodice Skarić, a potom porodice Despić, čiji su članovi gradu Sarajevu pored ove poklonili i Despića kuću. Ovaj starogradski objekat 1961. godine postaje Muzej književnosti BiH, a skoro desetljeće kasnije, 1970. godine, Muzej proširuje svoju djelatnost i na pozorišnu umjetnost BiH. Danas muzej čuva najvrijedniju književnu i pozorišnu građu BiH: rukopise, prepiske, fotografije, lične dokumente, listove, časopise, knjige i predmete koji su bili u vlasništvu književnika, njihovih nasljednika i drugih sakupljača, pozorišne fotografije scenske i individualne, programe, plakate, scenografske i kostimografske skice, umjetničke slike, portrete i sličan materijal. Tako muzej predstavlja rijetku kulturnu i naučnu instituciju koja se istovremeno bavi čuvanjem i očuvanjem bogate građe umjetničke oblasti.

Prostorije muzeja sadrže 67 književnih i 17 pozorišnih zbirki koje čini više od 20.000 najdragocjenijih eksponata. Radna soba Silivija Strahimira Kranjčevića prva je od zbirki u stalnoj postavci te prva koja je postala vlasništvo muzeja. Zanimljivi predmeti ove zbirke obuhvataju pjesnikovo nasljeđe: od njegovog radnog stola, mastionice i pera, stolice, triju polica za knjige, dva stolića, dva perzijska ćilima, štap, biblioteka, mnoštva umjetničkih slika i skulptura.

Najzanimljiviji predmet ove sobe je Knjiga utisaka. Ona je bila među predmetima koje je, godinu dana nakon smrti Kranjčevića 1909. godine piščeva supruga prodala uz njegovu cjelokupnu ostavštinu Institutu za istraživanje Balkana. U Knjigu utisaka koja je izložena više od 100 godina upisao se, pored ostalih, jedan od najslavnijih bosanskohercegovačkih pjesnika Aleksa Šantić.

Među eksponatima su i rukopisi Hasana Kikića najpoznatijeg po djelima “Provincija u pozadini”, “Bukve” i drugo. Upravo je radnu sobu Kikića u ovom muzeju uređivala njegova supruga Anka. Poseban muzejski prostor posvećen je i nasljeđu najvećem bh. pjesniku Maku Dizdaru uz odlomke njegovih knjiga “Kameni spavač” i “Modra rijeka”. Osim pisanih djela, Muzej čuva i njegove crteže, akvarele, originalni rukopise, neobjavljene pjesme te književne nagrade koje je za života dobio. Muzej je također u posjedu ličnih stvari nadaleko poznatog Meše Selimovića, njegovih notesa u koje zapisivao misli, fotografija iz mladosti, pisama te prva verzija njegovoj najpopularnijeg romana “Derviš i smrt”.

Drugi dio muzeja uvodi u živopisan pozorišni život BiH koji se počeo bilježiti još u 14. vijeku kada su se u srednjovijekovnoj Bosni na dvorocima feudalne vlasti i bosanskih vladara izvodile razne muzičke, pantomimičke i druge govorne vještine. S dolaskom Osmanlija na ove prostore pojavljuje se i pozorište sjenki “Karađoz” koje je postalo, ne samo rado gledano, nego je vremenom doživjelo i prilagođavanje uz narodnu glumu i postojeći pučki spektakl. Prve predstave u BiH priređene su 1870. godine u kući braće Despić koja je za te potrebe naručivala kulise i scenske rekvizite čak iz Beča.

Najbrojnije su zbirke glumaca i glumica, reditelja, scenskih i kostimografskih radnika i radnica kao što su Vasa Kosića, Jelene Kešeljević, Uroša Kravljače, Jolande Đačić, Rejhana Demirdžića, Zvonka Zrnčića, Safeta Pašalića, Olge Babić, Josipa Lešića, Juroslava Korenića, Borisa Smoja i drugih koji su u pozorišnoj umjetnosti BiH dali poseban i neizreciv doprinos.

Od kraja agresije na BiH Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH zbog administrativnih problema nefunkcionalne države ostao je bez državnog staranja. I pored toga, muzej je jedna od posjećenijih kulturnih atrakcija grada na Miljacki koji baštini neprocjenjivo bogatstvo od kulturnog i historijskog značaja za ove prostore. Muzej koji svjedoči raskošnoj historiji i kulturi BiH kroz stalne i putujuće postavke, večeri poezije i druge sadržaje stalno i iznova prikazuje neiscrpno blago historije BiH koja je ispreplitala i objedinila kulture, religije i narode na ovim prostorima koji se, baš po tome, izdvajaju od svih ostalih.

PODIJELI